Vitiligo i mentalno zdravlje – zašto psihološki teret bolesti često ostaje neprepoznat?
Vitiligo se često doživljava kao bolest koja zahvaća isključivo kožu, no njezin utjecaj daleko nadilazi vidljive promjene pigmentacije. Stručni pregled objavljen na Medscapeu upozorava da psihološke posljedice vitiliga i dalje ostaju nedovoljno prepoznate, iako mogu značajno narušiti kvalitetu života bolesnika.
Vidljive promjene na koži često dovode do osjećaja srama, narušenog samopouzdanja, socijalnog povlačenja te povećanog rizika od anksioznosti i depresije. Psihološki teret bolesti ne ovisi uvijek o opsegu promjena na koži. Na kvalitetu života posebno utječu promjene na vidljivim dijelovima tijela, dob bolesnika, kulturno okruženje i iskustvo stigmatizacije.
Autori ističu kako se tijekom dermatoloških pregleda mentalno zdravlje često ne procjenjuje sustavno. Upravo zato sve se više naglašava važnost cjelovitog pristupa koji, uz liječenje kožnih promjena, uključuje razgovor o emocionalnom stanju bolesnika, procjenu kvalitete života i, prema potrebi, uključivanje psihološke ili psihijatrijske podrške.
Za liječnike obiteljske medicine to znači prepoznati da vitiligo nije samo estetski problem. Otvorena komunikacija, pravodobno prepoznavanje simptoma anksioznosti ili depresije te poticanje bolesnika na razgovor o svakodnevnim izazovima mogu značajno pridonijeti kvaliteti skrbi. Holistički pristup, koji jednaku pozornost posvećuje fizičkom i mentalnom zdravlju, predstavlja važan dio suvremenog liječenja osoba s vitiligom.
Potpuni članak pronađite na poveznici: https://www.medscape.com/viewarticle/whats-new-vulvar-lichen-sclerosus-treatment-2026a1000n80?ecd=a2a
Još novosti
Prikaži sveRepigmentacija kod vitiliga ne znači nužno i trajnu kontrolu bolesti
Vitiligo je kronična bolest kod koje postizanje repigmentacije predstavlja važan terapijski cilj, ali pigmentacija se nakon uspješnog liječenja može ponovno izgubiti.
Dugoročna hormonska terapija donosi koristi, ali i različite zdravstvene rizike
Ažurirani Cochraneov sustavni pregled donosi podatke o dugoročnim učincima hormonske terapije u žena u peri- i postmenopauzi.
Više jaja i kikirikija u prehrani majke nije smanjilo rizik alergije u djeteta
Može li povećani unos potencijalnih alergena tijekom trudnoće i dojenja zaštititi dijete od razvoja alergije na hranu?
Uspješno liječenje svraba počinje istodobnim liječenjem svih bliskih kontakata
Za uspjeh terapije nije dovoljno liječiti samo osobu sa simptomima.