Fibrilacija atrija sve je češća u kliničkoj praksi, a njezine posljedice daleko nadilaze samu aritmiju. Povezana je s povećanim rizikom od moždanog udara, srčanog zatajenja i smrtnosti, zbog čega dosljedna primjena preporučene skrbi ostaje jedan od ključnih ciljeva liječenja.

Američko kardiološko društvo i Američko udruženje za srce (ACC/AHA) objavili su nove mjere uspješnosti i kvalitete skrbi za bolesnike s fibrilacijom atrija. Dokument obuhvaća 5 mjera uspješnosti i 16 mjera kvalitete, temeljenih ponajprije na najsnažnijim preporukama smjernica iz 2023. godine.
Poseban naglasak stavljen je na osnovnu kliničku procjenu nakon novootkrivene fibrilacije atrija, dokumentiranje rizika od moždanog udara te primjenu odgovarajuće antikoagulacijske terapije kada je indicirana.

Mjere kvalitete obuhvaćaju i pravilnu primjenu antikoagulansa i antiaritmika, kontrolu ritma i frekvencije te uključivanje bolesnika u zajedničko donošenje odluka. Naglašava se i važnost kontrole ritma u bolesnika sa srčanim zatajenjem i sniženom ejekcijskom frakcijom, uključujući primjenu kateterske ablacije u odgovarajućih bolesnika.

Za liječnika obiteljske medicine važna je šira poruka dokumenta: kvalitetno liječenje fibrilacije atrija ne završava propisivanjem terapije. Potrebni su redovita procjena rizika, provjera prikladnosti liječenja i aktivno uključivanje bolesnika u odluke.

Nove mjere pružaju okvir kojim se znanstvene preporuke pokušavaju dosljednije prenijeti u svakodnevnu kliničku praksu.

Cijeli članak pronađite na poveznici: https://www.jacc.org/doi/10.1016/j.jacc.2026.05.032