Kardiološka sigurnost antidepresiva zahtijeva individualnu procjenu bolesnika
Urednički članak objavljen u The BMJ-u razmatra kardiološku sigurnost antidepresiva u kontekstu nove analize randomiziranih kliničkih istraživanja. U središtu je pitanje koliko se pojedini antidepresivi razlikuju prema učinku na korigirani QT interval (QTc) i što ti nalazi znače za kliničku praksu.
Analiza je obuhvatila individualne podatke 8.679 ispitanika iz 35 randomiziranih istraživanja te deset antidepresiva. U usporedbi s placebom, escitalopram je bio povezan s prosječnim produljenjem QTc za 8,7 ms, a amitriptilin za 5,3 ms. Učinak lijekova pritom je varirao ovisno o obilježjima bolesnika, uključujući početni QTc, dob, spol, indeks tjelesne mase, koncentraciju kalija i bubrežnu funkciju.
Važno je razlikovati promjenu elektrokardiografskog pokazatelja od kliničkog ishoda. U zasebnoj analizi 139 randomiziranih istraživanja s 52.398 ispitanika nije pronađen dokaz da je liječenje antidepresivima, u usporedbi s placebom, povezano s povećanjem ranih velikih kardiovaskularnih događaja ili iznenadne smrti koja nije povezana sa suicidom.
Za obiteljsku medicinu ovi nalazi podupiru individualizirani odabir terapije. Procjena kardiovaskularnog rizika, komorbiditeta, drugih lijekova i čimbenika koji pogoduju produljenju QTc intervala važnija je od promatranja antidepresiva kao jedinstvene skupine.
Cijelu studiju pronađite na poveznici: https://www.bmj.com/content/394/bmj-2026-100828
Još novosti
Prikaži svePrehrambene intervencije važan su dio liječenja šećerne bolesti
Prehrana ima važnu ulogu u regulaciji glikemije i dugoročnom liječenju šećerne bolesti, no pristup prehrambenim intervencijama razlikuje se ovisno o tipu bolesti, terapiji i individualnim potrebama bolesnika.
Ponavljajući bolovi u trbuhu zahtijevaju cjelovit pristup bolesniku
Ponavljajući bolovi u trbuhu čest su razlog dolaska u ordinaciju obiteljske medicine.
Pravodobna prevencija respiratornih infekcija ključna je za sigurniju zimsku sezonu
S dolaskom hladnijih mjeseci povećava se rizik od širenja respiratornih infekcija, osobito gripe, infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV), bolesti COVID-19 i pneumokoknih infekcija.
Depresija nakon moždanog udara povezana je sa slabijim kognitivnim oporavkom
Oporavak nakon moždanog udara ne završava otpustom iz bolnice. Uz motoričke i govorne poteškoće, bolesnici se često suočavaju s promjenama raspoloženja, koncentracije, pamćenja i sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti.