Stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj: Liječnici iscrpljeni, sustav pod pritiskom

Autorica; Deniza Lukšić Bogdanović dr.med.

Longitudinalno anketno istraživanje Hrvatske liječničke komore (HLK), provedeno krajem 2022. godine, donosi zabrinjavajući, ali realan presjek stanja u hrvatskoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ). U ispitivanju je sudjelovalo 969 liječnika PZZ-a – obiteljskih liječnika, pedijatara i ginekologa – što predstavlja reprezentativan uzorak s odazivom od 39%. 

Njihovi odgovori ukazuju na ozbiljnu krizu u organizaciji, uvjetima rada i zadovoljstvu zdravstvenih djelatnika koji čine temelj svakog funkcionalnog zdravstvenog sustava. Jedan od najizraženijih problema je količina administrativnog rada koja je preuzela primat nad kliničkim radom. Više od 80% liječnika izrazilo je snažno nezadovoljstvo količinom administrativnog posla koju moraju svakodnevno rješavati. 

U obiteljskoj medicini, nezadovoljstvo administracijom iskazalo je čak 87% liječnika privatnih ordinacija i 84% liječnika u domovima zdravlja. Tipičan radni dan obiteljskog liječnika često uključuje više od 90 kontakata s pacijentima (uključujući konzultacije i administrativne pozive), pri čemu stvarni broj pregleda varira, ali ostaje visok. To ne ostavlja dovoljno vremena za kvalitetnu zdravstvenu skrb. U prosjeku, pregled traje oko 10 minuta, umjesto predviđenih 15 do 25 minuta za prvi pregled. Nezadovoljstvo dostupnim vremenom za pacijente iskazalo je oko 80 % liječnika obiteljske medicine. Uz sve to, mreža liječnika PZZ-a nije popunjena – velik broj timova ostaje bez nositelja, osobito u obiteljskoj medicini i pedijatriji. 

Dugogodišnji problem neplaniranog kadrovskog razvoja sada postaje strukturalni manjak koji direktno ugrožava funkcioniranje sustava. U Hrvatskoj danas u PZZ-u radi 2.647 liječnika, od čega 2.187 liječnika obiteljske medicine, 224 ginekologa i 236 pedijatara. Generalno gledajući, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika odnosno desetak posto do popunjenosti mreže HZZO-a. Posebno je teška situacija u tri županije u kojima nedostaje više od 1/5 obiteljskih liječnika, a to su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Sisačko-moslavačka županija. Veliki broj liječnika ima osjećaj nesigurnosti na poslu te često i visoku izloženost verbalnom nasilju. 

Sveopćem nezadovoljstvu dodatno pridonosi i neodgovarajuća medicinska oprema, nemogućnost korištenja godišnjih odmora i čest rad u slobodno vrijeme. Više od polovice liječnika svakodnevno radi i izvan radnog vremena, što ozbiljno ugrožava ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Velika većina liječnika smatra da nema nikakav ili vrlo mali utjecaj na sadržaj ugovora s HZZO-om. Zadovoljstvo odnosom s HZZO-om ocijenjeno je s prosječnom ocjenom 3,5/10. Posebno je zabrinjavajuće da svaki četvrti liječnik ne bi ponovno izabralo isto zanimanje. Osobito loše ocjene zabilježene su kod liječnika zaposlenih u domovima zdravlja, koji izražavaju niže zadovoljstvo i primanjima i radnim uvjetima u usporedbi s kolegama iz privatnih ordinacija. HLK u zaključku istraživanja poziva na provedbu mjera za unapređenje primarne zdravstvene zaštite. 

Mjere se odnose na slobodan izbor oblika rada, prijenos privatnih ordinacija na nove liječnike, nacionalno planiranje i financiranje specijalizacija, povećanje broja specijalizacija za PZZ, uključivanje lokalne zajednice u privlačenje liječnika, uvođenje grupnih privatnih praksi, smanjenje administrativnog opterećenja, smanjenje broja pacijenata po timu na najviše 1500, te omogućavanje zapošljavanja dodatnog osoblja ovisno o opterećenju.