Rezistentna hipertenzija u odraslih: što provjeriti prije promjene terapije?
Rezistentna hipertenzija čest je izazov u ordinacijama obiteljske medicine. Definira se kao krvni tlak iznad ciljne vrijednosti unatoč primjeni maksimalnih ili optimalnih doza triju antihipertenziva, pri čemu jedan od njih treba biti diuretik. No prije postavljanja te dijagnoze važno je isključiti razloge zbog kojih se hipertenzija može činiti rezistentnom.
Pregledni članak objavljen u American Family Physician naglašava važnost sustavne procjene: pravilne tehnike mjerenja krvnog tlaka u ordinaciji, potvrde nalaza mjerenjem izvan ordinacije, procjene adherencije na terapiju, prepoznavanja hipertenzije bijele kute, komorbiditeta, sekundarne hipertenzije te mogućih manjkavosti u postojećem terapijskom planu.
Autori navode da početna trojna terapija najčešće treba uključivati dihidropiridinski blokator kalcijevih kanala, ACE inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora te tiazidski diuretik. Kod potvrđene rezistentne hipertenzije, mineralokortikoidni receptor antagonist navodi se kao preferirana četvrta terapijska opcija, uz individualizaciju prema karakteristikama pacijenta i zajedničko donošenje odluka.
Članak podsjeća da liječenje rezistentne hipertenzije ne počinje samo novim lijekom, nego dobrim pitanjem: zašto tlak još nije pod kontrolom?
Cijeli članak dostupan je na linku: https://www.aafp.org/afp/2026/0100/resistant-hypertension-adults
Još novosti
Prikaži sve
Sezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Sezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Polifarmacija zahtijeva više od pregleda popisa lijekova
Polifarmacija, odnosno istodobna primjena više lijekova, sve je veći izazov u obiteljskoj medicini, osobito u starijih osoba i bolesnika s više kroničnih bolesti.
Robotski potpomognuta ugradnja umjetnog kuka ne donosi bolje ukupne ishode od klasične operacije
Primjena robotske tehnologije u ortopedskoj kirurgiji sve je češća, no njezine prednosti u odnosu na konvencionalne kirurške postupke potrebno je potvrditi kvalitetnim znanstvenim dokazima.
Nove smjernice EASD-a naglašavaju važnost psihološke dobrobiti osoba sa šećernom bolešću
Liječenje šećerne bolesti ne obuhvaća samo regulaciju glukoze u krvi. Svakodnevno praćenje glikemije, primjena terapije, planiranje prehrane i zabrinutost zbog mogućih komplikacija mogu predstavljati znatno emocionalno opterećenje.