Povišen krvni tlak čest je nalaz u hitnoj službi i tijekom hospitalizacije. Prema znanstvenoj izjavi American Heart Association, koju sažima American Family Physician, povišen tlak u akutnoj skrbi može se pojaviti bez simptoma ili uz znakove novog ili pogoršanog oštećenja ciljnih organa, što se smatra hipertenzivnom hitnoćom.

Ključna poruka jest da svako povišenje tlaka u akutnom okruženju ne zahtijeva jednako postupanje. Hipertenzivna hitnoća zahtijeva pravodobno liječenje i pomno praćenje, najčešće uz intravensku antihipertenzivnu terapiju. S druge strane, kod asimptomatski povišenog tlaka koristi i rizici hitnog započinjanja ili intenziviranja antihipertenzivne terapije manje su jasni, a dostupni podaci upućuju na potrebu za opreznim, individualiziranim pristupom.

U procjeni je važno najprije potvrditi točnost mjerenja, uzeti u obzir bol, stres, akutnu bolest, primijenjene lijekove i druge okolnosti koje mogu utjecati na vrijednosti tlaka. Kod bolesnika bez znakova oštećenja ciljnih organa naglasak je na kliničkom kontekstu, sigurnom planu praćenja i dobroj komunikaciji s liječnikom obiteljske medicine nakon otpusta.

Ovaj pregled podsjeća da povišen tlak u akutnoj skrbi nije samo broj na tlakomjeru. Pravo pitanje je: postoji li hitno stanje ili je potrebna promišljena procjena i nastavak skrbi?

Cijeli članak dostupan jje na linku: https://www.aafp.org/afp/2026/0100/practice-guidelines-elevated-blood-pressure-management