Zadovoljstvo liječnika obiteljske medicine povezano je i s očekivanim i sa stvarnim prihodima
Prihodi su jedan od važnih čimbenika profesionalnog zadovoljstva, no novo istraživanje objavljeno u British Journal of General Practice pokazuje da nije važna samo stvarna razina primanja, nego i odnos između ostvarenih i očekivanih prihoda.
Autori su analizirali podatke iz četiri vala istraživanja GP Worklife Survey te ispitivali povezanost između razine prihoda, zadovoljstva poslom i namjere napuštanja profesije među liječnicima obiteljske medicine.
Rezultati pokazuju da liječnici koji smatraju da su njihova primanja niža od očekivanih češće iskazuju nezadovoljstvo poslom te veću sklonost razmišljanju o napuštanju profesije. S druge strane, veći prihodi i usklađenost između očekivanih i ostvarenih primanja povezani su s višom razinom profesionalnog zadovoljstva.
Autori ističu da se prilikom planiranja politika za zadržavanje liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne bi trebala promatrati samo apsolutna razina primanja. Jednako je važno razumjeti očekivanja liječnika te način na koji procjenjuju vrijednost svojega rada i nagrade koju za njega dobivaju.
Nalazi istraživanja dodatno potvrđuju da zadovoljstvo poslom proizlazi iz kombinacije financijskih, profesionalnih i organizacijskih čimbenika koji zajedno utječu na dugoročnu održivost obiteljske medicine.
Još novosti
Prikaži sveSezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Sezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Polifarmacija zahtijeva više od pregleda popisa lijekova
Polifarmacija, odnosno istodobna primjena više lijekova, sve je veći izazov u obiteljskoj medicini, osobito u starijih osoba i bolesnika s više kroničnih bolesti.
Robotski potpomognuta ugradnja umjetnog kuka ne donosi bolje ukupne ishode od klasične operacije
Primjena robotske tehnologije u ortopedskoj kirurgiji sve je češća, no njezine prednosti u odnosu na konvencionalne kirurške postupke potrebno je potvrditi kvalitetnim znanstvenim dokazima.
Nove smjernice EASD-a naglašavaju važnost psihološke dobrobiti osoba sa šećernom bolešću
Liječenje šećerne bolesti ne obuhvaća samo regulaciju glukoze u krvi. Svakodnevno praćenje glikemije, primjena terapije, planiranje prehrane i zabrinutost zbog mogućih komplikacija mogu predstavljati znatno emocionalno opterećenje.