Manjak željeza i dalje se nedovoljno otkriva kod bolesnika sa zatajenjem srca
Manjak željeza čest je u osoba sa zatajenjem srca i povezan je s lošijom funkcionalnom sposobnošću i nepovoljnijim kliničkim ishodima. Smjernice zato preporučuju redovitu procjenu statusa željeza u ovih bolesnika.
Novo istraživanje provedeno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pokazuje da u svakodnevnoj praksi postoji velik prostor za poboljšanje.
U retrospektivnoj kohortnoj studiji analizirani su podaci **105.749 osoba s novodijagnosticiranim zatajenjem srca** u razdoblju od 2016. do 2021. godine. Istraživači su pratili koliko je bolesnika unutar godinu dana od postavljanja dijagnoze imalo određenu vrijednost feritina.
Rezultati pokazuju da je feritin određen kod samo **33,7 % bolesnika**. Drugim riječima, približno dvije trećine osoba s novodijagnosticiranim zatajenjem srca nije bilo testirano na ovaj pokazatelj manjka željeza tijekom prve godine nakon dijagnoze.
Uočene su i razlike u učestalosti testiranja s obzirom na dob, spol, etničku pripadnost, pridružene bolesti i zemljopisno područje.
Manjak željeza kod zatajenja srca može biti prisutan i bez anemije. Zato uredna vrijednost hemoglobina ne isključuje potrebu za procjenom statusa željeza. Smjernice preporučuju redovito određivanje kompletne krvne slike, feritina i saturacije transferina (TSAT).
Rezultati istraživanja podsjećaju na važnu ulogu obiteljske medicine u pravodobnom prepoznavanju manjka željeza kao čestog i potencijalno liječivog komorbiditeta osoba sa zatajenjem srca.
Cijelo istraživanje pronađite na poveznici: https://www.medscape.com/viewarticle/iron-deficiency-testing-remains-inadequate-patients-incident-2026a1000r6u
Još novosti
Prikaži sve
Sezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Sezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Polifarmacija zahtijeva više od pregleda popisa lijekova
Polifarmacija, odnosno istodobna primjena više lijekova, sve je veći izazov u obiteljskoj medicini, osobito u starijih osoba i bolesnika s više kroničnih bolesti.
Robotski potpomognuta ugradnja umjetnog kuka ne donosi bolje ukupne ishode od klasične operacije
Primjena robotske tehnologije u ortopedskoj kirurgiji sve je češća, no njezine prednosti u odnosu na konvencionalne kirurške postupke potrebno je potvrditi kvalitetnim znanstvenim dokazima.
Nove smjernice EASD-a naglašavaju važnost psihološke dobrobiti osoba sa šećernom bolešću
Liječenje šećerne bolesti ne obuhvaća samo regulaciju glukoze u krvi. Svakodnevno praćenje glikemije, primjena terapije, planiranje prehrane i zabrinutost zbog mogućih komplikacija mogu predstavljati znatno emocionalno opterećenje.