Šest pretraga izdvojeno kao temelj dijagnostike uz bolesnika u dežurstvu
Rad izvan redovitog radnog vremena često zahtijeva donošenje kliničkih odluka uz ograničen pristup laboratorijskoj dijagnostici. Point-of-care testiranje može ubrzati procjenu bolesnika, ali dosad nije postojao europski konsenzus o tome koje bi pretrage trebale biti rutinski dostupne u takvim službama.
U modificiranoj Delphi studiji međunarodni panel stručnjaka iz 20 europskih zemalja procijenio je 28 point-of-care pretraga. Proces je proveden u tri kruga, a konsenzus je unaprijed definiran kao najmanje 66,6 % slaganja sudionika.
Kao ključne izdvojene su glukoza u krvi, testna trakica za urin, CRP, test na trudnoću, EKG i određivanje hemoglobina. Dvanaest pretraga ocijenjeno je opcionalnima, a deset nepotrebnima za rutinsku dostupnost u izvanredovnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Autori istodobno upozoravaju na rizik neprimjerene uporabe testova, različitu razinu sigurnosti liječnika u njihovoj primjeni te utjecaj očekivanja bolesnika. Stoga sama dostupnost point-of-care dijagnostike nije dovoljna. Potrebni su edukacija, jasni protokoli i odgovarajuće upravljanje kvalitetom.
Za obiteljsku medicinu poruka je praktična: cilj nije imati što veći broj testova, nego osigurati ciljanu dijagnostiku koja može poduprijeti pravodobnu i sigurnu kliničku odluku.
Cijeli članak pronađite na poveznici: https://bjgp.org/content/early/2026/09/06/BJGP.2025.0757
Još novosti
Prikaži sve
Sezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Sezona gripe mogla bi početi ranije, a pravodobno cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Polifarmacija zahtijeva više od pregleda popisa lijekova
Polifarmacija, odnosno istodobna primjena više lijekova, sve je veći izazov u obiteljskoj medicini, osobito u starijih osoba i bolesnika s više kroničnih bolesti.
Robotski potpomognuta ugradnja umjetnog kuka ne donosi bolje ukupne ishode od klasične operacije
Primjena robotske tehnologije u ortopedskoj kirurgiji sve je češća, no njezine prednosti u odnosu na konvencionalne kirurške postupke potrebno je potvrditi kvalitetnim znanstvenim dokazima.
Nove smjernice EASD-a naglašavaju važnost psihološke dobrobiti osoba sa šećernom bolešću
Liječenje šećerne bolesti ne obuhvaća samo regulaciju glukoze u krvi. Svakodnevno praćenje glikemije, primjena terapije, planiranje prehrane i zabrinutost zbog mogućih komplikacija mogu predstavljati znatno emocionalno opterećenje.