Antitrombocitna terapija u aterosklerotskoj kardiovaskularnoj bolesti: što donosi novo ACC-ovo stručno očitovanje?
Antitrombocitna terapija ostaje jedan od temelja sekundarne prevencije aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, no posljednjih godina sve veći broj kliničkih istraživanja pokazuje da pristup liječenju treba biti individualiziran. Novo ACC Scientific Statement, objavljeno u časopisu Journal of the American College of Cardiology, donosi suvremeni pregled primjene antitrombocitnih lijekova u različitim kliničkim situacijama te naglašava važnost uravnoteženja ishemijskog i krvarećeg rizika pri odabiru terapije.
Dokument obuhvaća bolesnike s kroničnom koronarnom bolešću, nakon akutnog koronarnog sindroma i perkutane koronarne intervencije, kao i bolesnike s perifernom arterijskom bolešću. Poseban naglasak stavljen je na odabir trajanja dvojne antitrombocitne terapije (DAPT), mogućnosti skraćenja ili produljenja liječenja te primjenu inhibitora P2Y12 kao alternativu dugotrajnoj terapiji acetilsalicilatnom kiselinom u odabranih bolesnika.
Autori ističu da odluka o antitrombocitnoj terapiji ne bi trebala biti jednaka za sve bolesnike. Dob, prethodna krvarenja, bubrežna funkcija, komorbiditeti, kompleksnost koronarne bolesti i rizik ponovnih ishemijskih događaja ključni su čimbenici koji trebaju usmjeravati odabir lijeka i trajanje liječenja. Dokument također sažima dostupne dokaze o novijim strategijama liječenja temeljenima na rezultatima velikih randomiziranih kliničkih istraživanja.
Ovo stručno očitovanje ne predstavlja nove smjernice, već pruža praktičan okvir za donošenje svakodnevnih kliničkih odluka. Njegova je glavna poruka da optimalna antitrombocitna terapija zahtijeva individualizirani pristup kojim se istodobno smanjuje rizik aterotrombotskih događaja i izbjegavaju nepotrebne komplikacije povezane s krvarenjem.
Cijeli članak pronađite na linku: https://www.jacc.org/doi/10.1016/j.jacc.2026.05.037
Još novosti
Prikaži sve
Što liječnici i roditelji trebaju znati o slush napitcima?
Rashlađeni slush napitci popularan su izbor tijekom toplijih mjeseci, osobito među djecom. Međutim, europska regulatorna tijela posljednjih su mjeseci upozorila na moguće zdravstvene rizike povezane s napitcima koji sadrže glicerin (glicerol, E422). Novi stručni pregled objavljen na Medscapeu sažima aktualne preporuke i njihovo značenje za svakodnevnu kliničku praksu.
Atogepant u akutnom liječenju migrene – otvara li se novo terapijsko poglavlje?
Migrena je jedan od vodećih uzroka onesposobljenosti u radno aktivnoj populaciji, a unatoč dostupnim terapijama mnogi bolesnici i dalje ne postižu zadovoljavajuću kontrolu napadaja. Portal Primary Care Notebook donosi pregled najnovijih promjena u liječenju migrene nakon odobrenja primjene atogepanta i u akutnom liječenju bolesti.
Vitiligo i mentalno zdravlje – zašto psihološki teret bolesti često ostaje neprepoznat?
Vitiligo se često doživljava kao bolest koja zahvaća isključivo kožu, no njezin utjecaj daleko nadilazi vidljive promjene pigmentacije. Stručni pregled objavljen na Medscapeu upozorava da psihološke posljedice vitiliga i dalje ostaju nedovoljno prepoznate, iako mogu značajno narušiti kvalitetu života bolesnika.
Alergija na hranu – zašto neki razviju toleranciju, a drugi anafilaksiju?
Alergija na hranu jedna je od najčešćih kroničnih bolesti dječje dobi, no njezin tijek nije jednak kod svih bolesnika. Dok neka djeca s vremenom razviju toleranciju na određene namirnice, kod drugih postoji trajan rizik od teških, potencijalno životno ugrožavajućih reakcija poput anafilaksije. Stručni pregled objavljen na Medscapeu objašnjava najnovije spoznaje o imunološkim mehanizmima koji određuju razvoj alergije, tolerancije i anafilaktičkih reakcija.