COVID-19: dvije godine poslije
Organizatori:
Hrvatski liječnički zbor
Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju
Hrvatsko društvo za infektivne bolesti
Suorganizatori:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava
Referentni centar Ministarstva zdravstva za dijagnostiku i praćenje virusnih zoonoza
Klinika za infektivne bolesti „Dr Fran Mihaljević“, Zagreb
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu HLZ
Online Simpozij
COVID-19: dvije godine poslije
Subota, 13. studenoga 2021.
Voditelji:
Tatjana Vilibić Čavlek, Marija Santini, Irena Tabain, Vladimir Stevanović
Program
08.45 – 09.00 Registracija i otvaranje simpozija
Epidemiologija COVID-19
Moderator: Arjana Tambić Andrašević
09.00 – 09.15 Epidemiološke značajke COVID-19 na području Hrvatske (Tatjana Nemeth Blažić)
09.15 – 09.30 COVID-19: seroepidemiološke studije u različitim populacijskim skupinama (Tatjana Vilibić Čavlek)
09.30 – 09.45 Genska raznolikost SARS-CoV-2 na području Hrvatske (Ivana Ferenčak)
09.45 – 10.00 Cijepljenje protiv COVID-19 (Bernard Kaić)
10.00 – 10.15 Protutijela anti-SARS-CoV-2 IgG nakon cijepljenja protiv COVID-19 (Oktavija Đaković Rode)
10.15 – 10.30 Rasprava
10.30 – 10.45 Stanka
Klinička slika, dijagnostika i terapija COVID-19
Moderator: Marija Santini
10.45 – 11.00 Nove i stare strategije u borbi protiv COVID-19 (Alemka Markotić)
11.00 – 11.15 Klinička prezentacija COVID-19 (Ivan Puljiz)
11.15 – 11.30 Liječenje oboljelih od COVID-19 u hospitalnim uvjetima (Neven Papić)
11.30 – 11.45 Epidemiološko i kliničko značenje određivanja Ct vrijednosti RT-PCR testa na SARS-CoV-2 (Jasmina Vraneš)
11.45 – 12.00 Dijagnostika COVID-19: koje testove odabrati? (Irena Tabain)
12.00 – 12.15 Dijagnostika COVID-19: iskustva Klinike za infektivne bolesti „Dr Fran Mihaljević“ (Ivan Christian Kurolt)
12.15 – 12.30 Rasprava
12.30 – 12.45 Stanka
SARS-CoV-2 u kontekstu „Jednog zdravlja“
Moderator: Ljubo Barbić
12.45 – 13.00 Epidemiologija SARS-CoV-2 infekcije u kućnih ljubimaca (Vladimir Stevanović)
13.00 – 13.15 Istraživanje prisutnosti SARS-CoV-2 u divljih životinja (Lorena Jemeršić)
13.15 – 13.30 Praćenje SARS-CoV-2 u neobrađenoj i obrađenoj otpadnoj vodi u gradu Zagrebu - trendovi i potrebe (Magdalena Ujević Bošnjak)
13.30 – 13.45 SARS-CoV-2 na neživim površinama u kućanstvima COVID-19 pozitivnih osoba (Pavle Jeličić/Diana Brlek-Gorski)
13.45 – 14.00 Edukacija od najranije dobi - Pilot projekt: Biosigurnost i biozaštita u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (Ljiljana Žmak)
14.00 – 14.15 Rasprava
14.15 – 15.00 Zaključci. Zatvaranje simpozija
Kotizacija:
za specijaliste - 300 kuna
za specijalizante - 200 kuna
ostali - 200 kuna
studenti - oslobođeni kotizacije
Uplaćuje se isključivo na račun: Hrvatski liječnički zbor, IBAN HR 7423600001101214818; poziv na broj: 268-1115
Prijaviti se obvezno uz naznaku JMBG-a radi on-line upisa bodova u Hrvatsku liječničku komoru i Hrvatsku veterinarsku komoru.
Prijave: E-mail: jblaha@bfm.hr
Za sve obavijesti:
Gđa. Jasminka Blaha
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb
Mob +385 91 1871952
Još novosti
Prikaži sveRedovita tjelesna aktivnost može ublažiti simptome sindroma iritabilnog crijeva
Tjelesna aktivnost sve se češće promatra kao važan dio nefarmakološkog liječenja sindroma iritabilnog crijeva (IBS), no pitanje koliko je snažna povezanost između kretanja i ublažavanja simptoma i dalje je predmet istraživanja.
Nove smjernice SZO-a: gotovo polovica rizika za demenciju može se spriječiti ili odgoditi
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je novo izdanje smjernica za smanjenje rizika od kognitivnog propadanja i demencije, ističući da bi se do 45 % slučajeva demencije moglo spriječiti ili odgoditi djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika tijekom života.
Medicinski forum 2026 - State of the art
Pozivamo vas da se prijavite na ovogodišnji Medicinski forum 2026- State of the art.
Low FODMAP prehrana pokazala bolje rezultate od standardnih prehrambenih preporuka kod postprandijalnog distres sindroma
Postprandijalni distres sindrom (PDS), najčešći podtip funkcionalne dispepsije, obilježen je osjećajem rane sitosti i neugodne punoće nakon obroka, a prehrambene preporuke dosad su se uglavnom temeljile na ograničenim dokazima.