Postprandijalni distres sindrom (PDS), najčešći podtip funkcionalne dispepsije, obilježen je osjećajem rane sitosti i neugodne punoće nakon obroka, a prehrambene preporuke dosad su se uglavnom temeljile na ograničenim dokazima.

U randomiziranom kliničkom ispitivanju provedenom u Ujedinjenom Kraljevstvu uspoređena je učinkovitost low FODMAP prehrane sa standardnim prehrambenim savjetima kod 60 bolesnika s PDS-om. Standardni pristup uključivao je manje i češće obroke te smanjenje unosa masne i začinjene hrane, alkohola, kofeina i gaziranih pića, dok je druga skupina provodila low FODMAP prehranu tijekom šest tjedana.

Klinički značajno poboljšanje simptoma postiglo je 61,3 % bolesnika na low FODMAP prehrani u usporedbi s 37,9 % bolesnika koji su slijedili standardne prehrambene preporuke. Izraženije poboljšanje simptoma ostvarilo je 61,3 % naspram 20,7 % bolesnika, a značajno je više ispitanika prijavilo i adekvatno olakšanje simptoma (71,0 % prema 34,5 %). Low FODMAP prehrana bila je povezana i s većim poboljšanjem kvalitete života te ukupnih gastrointestinalnih simptoma.

Autori zaključuju da low FODMAP prehrana može predstavljati učinkovitiju prehrambenu strategiju od uobičajenih savjeta kod bolesnika s postprandijalnim distres sindromom. Rezultati upućuju na potrebu individualiziranog nutricijskog pristupa u liječenju funkcionalne dispepsije, uz suradnju liječnika obiteljske medicine i educiranog nutricionista.

Istaživanje pronađie na poveznici: https://www.medscape.com/viewarticle/low-fodmap-diet-may-ease-symptoms-postprandial-dyspepsia-2026a1000oip?form=fpf