Migrena - Istine i zablude
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Katedra za neurologiju, Klinika za neurologiju KBC-a Zagreb, Hrvatsko neurološko društvo -Sekcija za glavobolje Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatska liječnička komora organiziraju poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije:
MIGRENA – ISTINE I ZABLUDE
Voditeljica tečaja: Prof.prim.dr.sc. Darija Mahović Lakušić
Tečaj će se održati 10. lipnja 2022. u Dvorana „Miroslav Čačković“ (Zgrada dekanata) Medicinskog fakulteta Zagreb, Šalata 3.
KOTIZACIJA
Kotizacija uključuje sudjelovanje i prateći priručnik u izdanju Medicinske naklade te iznosi 650,00 kuna, a uplaćuje se na žiro-račun Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, br. HR8423400091110024619 s pozivom na broj 15246 i naznakom za tečaj “Migrena – istine i zablude”.
Molimo polaznike da dokaz o uplaćenoj kotizaciji (uplatnicu ili presliku) donesu sa sobom i pokažu tijekom registracije.
Tečaj je bodovan s 1.0 bodom (europski sustav bodova- ECTS) od Medicinskog fakulteta, te s 8 bodova za slušače, a 10 za predavače od Hrvatske liječničke komore.
Popis predavača, program i pristupnicu preuzmite niže u prilogu.
Još novosti
Prikaži sve
Redovita tjelesna aktivnost može ublažiti simptome sindroma iritabilnog crijeva
Tjelesna aktivnost sve se češće promatra kao važan dio nefarmakološkog liječenja sindroma iritabilnog crijeva (IBS), no pitanje koliko je snažna povezanost između kretanja i ublažavanja simptoma i dalje je predmet istraživanja.
Nove smjernice SZO-a: gotovo polovica rizika za demenciju može se spriječiti ili odgoditi
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je novo izdanje smjernica za smanjenje rizika od kognitivnog propadanja i demencije, ističući da bi se do 45 % slučajeva demencije moglo spriječiti ili odgoditi djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika tijekom života.
Medicinski forum 2026 - State of the art
Pozivamo vas da se prijavite na ovogodišnji Medicinski forum 2026- State of the art.
Low FODMAP prehrana pokazala bolje rezultate od standardnih prehrambenih preporuka kod postprandijalnog distres sindroma
Postprandijalni distres sindrom (PDS), najčešći podtip funkcionalne dispepsije, obilježen je osjećajem rane sitosti i neugodne punoće nakon obroka, a prehrambene preporuke dosad su se uglavnom temeljile na ograničenim dokazima.