Zašto srce gotovo nikada ne razvija rak?
Primarni tumori srca među najrjeđim su zloćudnim bolestima u čovjeka, unatoč tome što srce prima velik protok krvi i svakodnevno je izloženo cirkulirajućim tumorskim stanicama. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science donosi moguće objašnjenje tog dugogodišnjeg medicinskog pitanja.
Autori su koristili više eksperimentalnih modela – genetski modificirane miševe, mehanički rasterećena transplantirana srca te laboratorijski uzgojeno srčano tkivo – kako bi ispitali utječe li mehaničko opterećenje na rast tumorskih stanica. Pokazalo se da stanice raka znatno teže proliferiraju u srcu koje se normalno kontrahira, dok u mehanički rasterećenom srčanom tkivu rast tumora postaje moguć.
Ključnu ulogu ima protein Nesprin-2, koji prenosi mehaničke sile do jezgre stanice. Posljedično dolazi do zbijanja kromatina i smanjene aktivnosti gena odgovornih za diobu tumorskih stanica. Kada je djelovanje tog proteina onemogućeno, zaštitni učinak srca gotovo nestaje.
Iako su rezultati zasad uglavnom eksperimentalni, otvaraju novo područje istraživanja. U budućnosti bi razumijevanje načina na koji mehaničke sile reguliraju rast stanica moglo pridonijeti razvoju terapija koje bi sličan zaštitni učinak primijenile i u drugim organima, osobito kod zloćudnih bolesti koje danas imaju ograničene mogućnosti liječenja.
Otkrijte cijeli članak na linku: https://www.medscape.com/viewarticle/why-does-heart-rarely-develop-cancer-2026a1000l75
Još novosti
Prikaži sveRedovita tjelesna aktivnost može ublažiti simptome sindroma iritabilnog crijeva
Tjelesna aktivnost sve se češće promatra kao važan dio nefarmakološkog liječenja sindroma iritabilnog crijeva (IBS), no pitanje koliko je snažna povezanost između kretanja i ublažavanja simptoma i dalje je predmet istraživanja.
Nove smjernice SZO-a: gotovo polovica rizika za demenciju može se spriječiti ili odgoditi
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je novo izdanje smjernica za smanjenje rizika od kognitivnog propadanja i demencije, ističući da bi se do 45 % slučajeva demencije moglo spriječiti ili odgoditi djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika tijekom života.
Medicinski forum 2026 - State of the art
Pozivamo vas da se prijavite na ovogodišnji Medicinski forum 2026- State of the art.
Low FODMAP prehrana pokazala bolje rezultate od standardnih prehrambenih preporuka kod postprandijalnog distres sindroma
Postprandijalni distres sindrom (PDS), najčešći podtip funkcionalne dispepsije, obilježen je osjećajem rane sitosti i neugodne punoće nakon obroka, a prehrambene preporuke dosad su se uglavnom temeljile na ograničenim dokazima.